Članci

Razvoj ima svoje različite oblike. Ako i čujemo i pročitamo i isprobamo, veća je verovatnoća da znanje postane veština.

Članci

Razvoj ima svoje različite oblike. Ako i čujemo i pročitamo i isprobamo, veća je verovatnoća da znanje postane veština.

Članci

Razvoj ima svoje različite oblike. Ako i čujemo i pročitamo i isprobamo, veća je verovatnoća da znanje postane veština.

Članci

Razvoj ima svoje različite oblike. Ako i čujemo i pročitamo i isprobamo, veća je verovatnoća da znanje postane veština.

"Delegiranje", Višnjić, V. | Ekonomski online | Avgust 2017.

Delegiranje kao veština koju je poželjno razvijati u kontekstu rukovođenja, podrazumeva dodeljivanje izvesne odgovornosti drugom zaposlenom. Ona se ogleda kroz zadavanje radnih zadataka koje zaposleni treba samostalno da izvrši.

Šta je delegiranje?

 

Delegiranje kao veština koju je poželjno razvijati u kontekstu rukovođenja, podrazumeva dodeljivanje izvesne odgovornosti drugom zaposlenom. Ona se ogleda kroz zadavanje radnih zadataka koje zaposleni treba samostalno da izvrši.

Zašto ne delegiramo?

Dešava se da kompanije u svojoj organizacionoj kulturi nemaju razvijenu naviku delegiranja, a kao razloge za to rukovodioci najčešće navode:

Ako im delegiram sve te zadatke, ja ću ih razviti, а onda će oni otići i odneti moje znanje",

Ja moram da imam sve pod kontrolom“,

Ne želim nekoga da preopteretim“,

On to ne ume samostalno da uradi, a nemam vremena sada da ga obučavam, brže ću sam/a“...

Međutim, ako otklonimo ova, u najvećoj meri neosnovana i ograničavajuća uverenja, dolazimo do zaključka da  adekvatno delegiranje ima brojne koristi.

Prednosti delegiranja

Menadžeri koji delegiraju dobijaju više vremena da obavaljaju zadatke za koje su samo oni zaduženi, pod manjim su stresom, bolje organizuju vreme i kvalitetnije rade svoj posao. Zaposleni kojem se delegira ispituje i razvija svoje potencijale, ima priliku da postiže uspehe na novim radnim zadacima i da poveća svoju produktivnost i doprinos. Obe strane imaju veću motivaciju za rad, stvara se pozitivna atmosfera i osećaj zadovoljstva u kolektivu, što doprnisi boljem funkcionisanju celopkupne organizacije.

Uslovi adekvatnog delegiranja

Naravno, da bi se postigli takvi rezultati, veštinu delegiranja je neophodno razvijati i znati šta se delegira, kada i kako. Mogu se delegirati zadaci koji već jesu u opisu posla zaposlenog (može samostalno da ga izvrši ili ga je potrebno obučiti) i zadaci koji pripadaju samo rukovodiocima (rutinski ili stručni). Neophodno je odlučiti kome će se zadatak delegirati, proceniti da li je osoba spremna da ga izvrši, instruirati ako je potrebno i dati fidbek na izvršeni zadatak.

Pored prethodno navedenog, imajte i na umu da delegiranje nikako ne treba da postane način da se izbegne posao koji nam iz bilo kog razloga ne odgovara (dosadan je, neprijatan, rizičan...). U suprotnom, ako se držite glavnih postulata dobrog delegiranja, korist je zagarantovana!

 

Vilena Višnjić

©2024 H.art development center doo. Sva prava zadrzava. | Politika privatnosti | Designed By A&M Programming and design
Kolačići nam olakšavaju pružanje naših usluga. Korišćenjem naših usluga dozvoljavate nam da koristimo kolačiće. | Politika privatnosti |
Ok