Setite se okruženja u kome se niste osećali sigurnim da pitate nešto što vam nije bilo jasno, da priznate grešku, kažete šta stvarno mislite ili preispitate mišljenje većine… Verovatno ste se okrenuli oko sebe, videli da niko drugi to ne radi i povukli se. Ovakva okruženja sputavaju rast i inovacije. Za razliku od toga, u psihološki sigurnom okruženju, ljudi su slobodni da pričaju o greškama, eksperimentišu i uče, da budu ono što jesu i autentično dele svoje mišljenje, da konfrontiraju i preispituju ideje, bez bojazni da će imati negativne posledice.
Pojam psihološke sigurnosti, dakle, podrazumeva tri ključna aspekta: da budem ono što jesam, da učim i eksperimentišem, da konfrontiram.
Upravljanje radnim učinkom je koncept u menadžmentu koji nije samo HR proces – to je strateški pristup usklađivanju poslovnih ciljeva organizacije sa individualnim ciljevima zaposlenih. Efikasan sistem upravljanja učinkom organizacijama omogućava prepoznavanje, merenje i nagrađivanje doprinosa zaposlenih, čime se podstiče njihova motivacija i unapređuju organizacione performanse i rezultati. Na ovaj proces se nadovezuju ostali HR procesi poput razvoja i učenja, karijernog razvoja, planiranje nasleđivanja i sl.
Ako ste prilikom zapošljavanja ili dobijanja novog zadatka ili projekta imali mentora koji vas je uvodio u posao, verovatno će vaši odgovori na ova pitanja zavisiti od onoga što je vaš mentor radio i šta mislite da je trebalo da radi drugačije. Ako pak niste, onda ćete verovatno još bolje razumeti značaj procesa mentorisanja. Ono što je izvesno – mentoring je bitna veština koja se uči i unapređuje, od velikog značaja za razvoj ljudi u kompanijama, bilo da oni tek ulaze u firmu, bilo da treba da preuzmu novu ulogu ili nov zadatak.
Da li biste sebe pre opisali kao osobu koja radi svoj posao efektivno ili kao osobu koja svoj posao obavlja efikasno? Ili pak smatrate da u isto vreme svoj posao obavljate i efikasno i efektivno? Ako u isto vreme ispoljavate obe karakteristike onda je izvesno da dobro znate da upravljate svojim vremenom, ako ih pak ne ispoljavate ili smatrate da bi odnos u kom se nalaze mogao da bude drugačiji, onda vam ovaj tekst može pomoći u razvijanju veštine upravljanja vremenom, kao i da budete efikasniji i efektivniji.
Ljudi uče da kontrolišu i prikrivaju svoje emocije na licu. Ne samo da učimo šta ne treba da izgovorimo u određenoj poslovnoj ili svakodnevnoj situaciji, već i kakav izraz lica ne bi trebalo da imamo. Setite se koliko puta ste izgovorili nekome ili koliko je puta vama rečeno „Ne gledaj me tako!“ ili „Kakav ti je to izraz lica?“.
Zbog čega je bitno da se brinemo o klijentu? Zašto treba da učinimo naše klijente ne samo zadovoljnim nego čak visoko zadovoljnim?