Članci

Razvoj ima svoje različite oblike. Ako i čujemo i pročitamo i isprobamo, veća je verovatnoća da znanje postane veština.

Članci

Razvoj ima svoje različite oblike. Ako i čujemo i pročitamo i isprobamo, veća je verovatnoća da znanje postane veština.

Članci

Razvoj ima svoje različite oblike. Ako i čujemo i pročitamo i isprobamo, veća je verovatnoća da znanje postane veština.

Članci

Razvoj ima svoje različite oblike. Ako i čujemo i pročitamo i isprobamo, veća je verovatnoća da znanje postane veština.

„Reagovanje u krizi – Treći deo“ Pavić, M.| Magazin Profit | Decembar 2020

Za razliku od prethodna dva teksta u kojima smo se bavili pitanjem kako menjati uverenja koja dovode do naših disfunkcionalnih reakcija, odnosno ne tako zdravih emocija i ponašanja koje nije konstruktivno, u ovom tekstu ćemo se osvrnuti na neke od načina na koje možemo da pomognemo sebi, kako kroz misli, tako i utičući na naša osećanja, ponašanje i naše telesne reakcije.

Preuzmite članak u PDF formatu

Kada želimo da sagledamo na koji način najbolje da priđemo sebi, ali i drugima – kada razgovaramo sa ljudima preko puta sebe, ako smo lekari sa pacijentima, ako smo roditelji sa svojom decom, ako smo šefovi sa svojim zaposlenima, najpre možemo da se zapitamo koji je to „kanal“ kroz koji će nas oni najbolje razumeti i kroz koji ćemo bolje dopreti do njih da dođu do nekih svojih rešenja. Neki ljudi lakše sagledavaju i razgovaraju o svom ponašanju, drugi o svojim osećanjima, treći o svom telu, a četvrti o stavovima i mislima. Ako se dovoljno bavimo sobom, uspećemo da priđemo sebi kroz sva četiri elementa reagovanja i da isto tako i utičemo na svoje funkcionisanje.

Kako da utičemo na svoje emocije? Jedan od načina na koji možemo da upravljamo svojim emocijama jeste upotrebom tehnike emocionalne imaginacije. Ova vežba ima svoju široku primenu u psihoterapijskoj praksi gde predstavlja jednu od najpopularnijih tehnika, ali isto tako može da bude vrlo jednostavna i korisna alatka samopomoći koju možemo da praktikujemo iznova i iznova nad čitavim spektrom emocija i situacija. Za to je potrebno najpre da se smestite u udoban položaj i zatvorite oči. Kada se dovoljno opustite u tom položaju, pokušajte da osvestite situaciju koja kod vas izaziva jake, nezdrave emocije - sve one emocije koje vas blokiraju i preplavljuju. Ne menjajući situaciju u svojoj glavi, pokušajte da promenite svoje emocije. Kada osetite da vam polazi za rukom da menjate svoje emocije ali ne i događaj – proverite šta je to što govorite sebi, a čini da emocije postane zdravija, i da se vaše raspoloženje promeni. Uvid do kog ste došli možete da zapišete, te na taj način možete da ispratite kako su vaša uverenja uticala na vaša osećanja.

Kao što možemo upravljati emocijama, isto tako možemo upravljati i ponašanjem. U psihologiji i srodnim disciplinama, među ove  tehnike sapadaju i   radna i art terapija. Uzmimo za primer anksioznost, emociju koja je vrlo preplavljujuća i sa kojom mnogi ljudi ne znaju kako da postupaju. Pokazalo se da je vrlo dobra tehnika, kako se ne bismo prepustili toj emociji , upravo okupiranje aktivnostima. To može biti posao, kuvanje ručka, sređivanje stana… Ove aktivnosti mogu učiniti da se osećamo bolje ne samo zbog upravljanja emocijama i ponašanjem, već i zbog osećaja da smo uradili nešto korisno i dobro. Pored navedenih aktivnosti, možemo se posvetiti i umetničkom stvaranju, šivenju, štrikanju, bilo kojoj rukotvorini ili muzičkoj izvedbi. U ovakvim aktivnostima možemo iskusiti i dodatno ispunjenje kada ispred sebe ugledamo produkt svojih ruku - recimo sliku koju smo naslikali. Ukoliko su nekome bliži logički ili matematički zadaci, to je takođe odličan način za okupiranje pažnje. Kada su nam misli fokusirane na nešto što je ili neutralnog ili pozitivnog sadržaja za nas, onda se u tim trenucima ne bavimo onim mislima koje kod nas stvaraju strahove, depresiju, bes i slično. Možete da probate meditaciju ili jogu, molitvu, bilo kakvu opuštajuću aktivnost koja može da utiče na vaš um i telo, da dođe do nivoa smirenja.

Kada pričamo o telesnim reakcijama, sigurno nam se svima desilo da smo rekli sebi „Kako sam napet, moram da izbrojim do deset!“ Šta u tom momentu zapravo radimo? Dišemo: smirujemo disanje i samim tim sebe. Brojanje nam pravi distrakciju, pomera misli sa iracionalnih uverenja i omogućuje nam da se fokusiramo na svoje telo i disanje.

Kada se sledeći put osetite uznemireno, možete isprobati lagano, duboko disanje. Ovu tehniku možete primeniti dok sedite, „pod uglom od devedeset stepeni“ (brada, karlica, kolena, stopala – sve je pod uglom od 90 stepeni), kako biste bili opušteni a stabilni. Druga opcija je ležeći položaj. Ovo znači da ova vežba može da vam pomogne i u sred dana kada ste uznemireni ili vam se mišići tela grče od tenzije, ali i na primer u sred noći kada se probudite ili kada uveče ne možete da zaspite.

Možete početi recimo od stomaka. Naime, dok sedite ili ležite, neka su vam misli u potpunosti fokusirane na jednu tačku na stomaku -. pupak. Odbrojavajte unazad, recimo od 10 tako što ćete brojati dva puta isti broj - za uzdah i izdah. Sa svakim odbrojavanjem naš stomak će uzimati vazduh i imaćemo utisak kao da samo dišemo stomakom. Nekome je mnogo da broji od 10 pa u tom slučaju može da se krene i od 5. Nakon završetka se pomerite na centar grudnog koša i isto to činite, dišete plućima. Treći fokus je na vratu, dišete vratom, koliko god vam to čudno izgledalo, svaki udah i izdah, fokus je na vašem vratu. Četvrta tačka je na vrhu nosa uz ponavljanje iste tehnike disanja sa brojanjem. Druga mogućnost je da dišete tako što zamišljate tačkicu koja se kreće od jednog do drugog ugla imaginarnog kvadrata i na taj način vizualizovati svoje disanje kretanjem po kvadratu. Između udaha i izdaha možete praviti malu pauzu, koliko traje udah, toliko traje pauza, pa isto toliko traje izdah, pa opet pauza.

Još jedna od mnogobrojnih vežbi  relaksacije mišića se izvodi tako što fokusirate svoju pažnju na svaki najmanji deo svog tela. Krećete od prstiju desne ruke, izgovarate u sebi: „prvi prst, drugi prst“ itd. U sebi izgovaramo dalje delove tela i osetimo kako se ti delovi opuštaju, prolazimo prste, zglob, podlakticu, nadlakticu, rame, pazuh, struk, kuk, butinu, koleno, list, članak, stopalo, prste stopala… Isto radimo sa levom i desnom stranom tela. Na kraju dolazimo do potiljka, temena, čela, očiju, nosa, obraza, usana, brade pa prebacujemo fokus na veće delove tela- leva ruka, leva noga, glava i sl. A zatim na par sekundi osetimo kako nam celo telo leži ili sedi mnogo opuštenije. Ako vam to ne polazi za rukom postoji jedan trik, a to je da iskoristite nešto što nam telo samo nudi:  posle svakog grčenja dolazi do relaksacije mišića. Kada biste sada jako stisnuli pesnice i pustili, ruke bi vam tromo pale, jer se mišić instant relaksira, pa ovako u minut-dva možete postići navedeni efekat stežući jednu po jednu grupu mišića na telu iz sve snage na po par sekundi i puštajući da se opuste.

Vratimo se opet na misli. Postoji nešto što se zove ruminiranje, a ja to volim da nazovem mentalno „šlajfovanje“. Verovatno nam se svima desilo da je neki događaj ili misao za nas okidač koji  dovodi do toga da satima ili danima vrtimo slične misli u glavi. Ono što je bitno da uradimo u takvim situacijama jeste da svesno, na  neki  način zaustavimo to „šlajfovanje“. Jedan od načina jeste da kežete (viknete) sebi „STOP“ i da bukvalno sebe trgnete, i odmah zatim da krenete da radite druge stvari.

Na to možete nadovezati sledeći trik,  da sebi odredite vreme kada ćete se nervirati oko nečega, kada ćete se brinuti. Kažete sebi: „Danas, od pola osam uveče do osam, ja ću se samo brinuti“. Ako primetite u toku dana da se misli vraćaju, podsetite sebe da ste odvojili vreme za to i da to nije ovaj trenutak. Ako treba, navijte sebi sat da vas podseti da brinete kad za to dođe vreme. Može se  desiti da u tih na primer  7:30h, kada ste odredili da brinete do mile volje, da vam to postane smešno, i da vam to izgubi smisao. Vrlo verovatno ćete imati i kasnije sličan stav prema svom ruminiranju.

Možete da probate i da drugim bliskim osobama  date savet koji bi valjalo da neko da vama. Neretko se dešava da mi znamo šta drugima da kažemo, kako da razmišljaju ili postupaju, ali nam nije lako da to sami sebi kažemo. Ali ako damo sebi za zadatak da ispričamo svom prijatelju šta bi trebalo da uradi u određenoj situaciji, onda povećamo verovatnoću da ćemo sami to primeniti jer smo u tom trenutku već sami svesni toga.

Na kraju, možemo primeniti i metodu odvajanja od strahova ili onoga što nas čini anskioznima. Sve te strahove, situacije možemo izlistati na papiru i ispisati činjenice u vezi sa tim, kao i šta možemo dalje povodom toga, šta je tu realno, šta možemo da promenimo, ali i šta da prihvatimo – time ćemo ujedno postati svesni iracionalnog dela svojih dilema, briga i uznemirenosti.

Odredite  šta ćete uraditi, koju ćete vežbu isprobati kako bi vaše raspoloženje, reakcije ili ponašanje bili bar za nijansu funkcionalniji. Ispričajte već danas bliskoj osobi šta sto to pročitali ili uvideli i saznali. Kada budete pričali drugima, moraćete da strukturišete svoje misli i da razmislite o tome šta vam se dopalo i šta biste primenili, pa ćete biti korak bliži promeni.

Marija Pavić

Menadžer i Konsultant

H.art Development Center

Blanchard Serbia
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
www.hart.rs

www.blanchard.rs

©2024 H.art development center doo. Sva prava zadrzava. | Politika privatnosti | Designed By A&M Programming and design
Kolačići nam olakšavaju pružanje naših usluga. Korišćenjem naših usluga dozvoljavate nam da koristimo kolačiće. | Politika privatnosti |
Ok